In this 18-minute interview radio broadcast, the host incorrectly identifies the “seat” as being for Oʻahu; actually, itʻs an At-Large seat on the OHA Board of Trustees.
ʻŌlelo Community Cable OHA Candidate Profile
Please click here to view my 5-minute speech outlining the theoretical background for my OHA candidacy and campaign for the Hawaiʻi Official Languages Act.
Honolulu Star-Advertiser OHA Candidates’ Questionnaire
You can make your own comparisons between the various OHA Trustee At-Large Candidates by clicking here.
The Candidates sing “Hawaiʻi Aloha” on ʻĀhaʻi ʻŌlelo Ola!
The Candidates sing “Hawaiʻi Aloha” on ʻĀhaʻi ʻŌlelo Ola!
Concerning the State’s debt to OHA and the Akaka Bill
Malulani Odegaardʻs complete answers to ʻĀhaʻi ‘Ōlelo Olaʻs questions: Land means more to us than money, therefore, if the State has no money, it can pay its debts with land. Regarding the Akaka Bill: How can we support a law concerning Hawaiian sovereignty that has been written in only one language, English?
E pili ana ko ka Mokupuni ʻaiʻē i ke KKH me ka Pila Akaka
Ko Malulani Odegaard mau pane piha i ko ʻĀhaʻi ʻŌlelo Ola mau nīnau: ʻOi aku ka maikaʻi o ka ‘āina ma mua o ke kālā, no laila, inā ʻaʻohe ona kālā, hiki i ka Mokuʻāina ke hoʻokaʻa ʻaiʻē e kāna ʻāina. No ka Pila Akaka: Pehea hiki ke kākoʻo ʻia kekahi palapala e pili ana ka ea Hawaiʻi i kākau ʻia ma kekahi ʻōlelo hoʻokahi, ʻo ia nō ka ‘ōlelo Pelekania?
No ke Kanaka Nui
‘Ike anei ‘oe, ‘oi aku ka nui o ka mana‘o o “kanaka nui” ma mua o ke kanaka lō‘ihi, nunui, a i ‘ole kahiko? Hiki ke kanaka nui ke noho i loko o kekahi kino li‘ili‘i o ‘ehiku wale makahiki.
Pehea lā? ‘O ka ‘oia‘i‘o, ‘o ke kanaka nui kekahi mea nunui i loko, ke kanaka ‘olu‘olu e mālama ai i nā kānaka ‘ē a‘e.
Wahi a Margaret Walker, ‘o ia nō ka haku mele:
Kīko‘o ka pu‘uwai i ke aloha a, ho‘onui ‘o ia iā ‘oe i loko.
No laila, e “ho‘okanaka.” E ho‘onui ‘oe i loko a, e hō‘ike i ka ‘olu‘olu kekahi i kekahi.
No nā inoa o nā kāhili hou i loko o ka Mō‘ī Lunalilo Ilina
I ka lā 31 o Ianuali 2010, ua kūkulu ‘ia ‘eono kāhili hou i loko o ka Ilina o ka Mō‘ī Lunalilo. Hana ‘ia lākou e ho‘okahi lālā o ka Royal Order of Kamehameha a me kekahi lālā o ho‘okahi hui kiwila Hawai‘i. Ma mua, ho‘oponopono ‘ia a kau ‘ia ‘ekolu kāhili e Sarah Quick Keahi i ka makahiki 1970. A ma mua aku, i ka makahiki 1938 i kau ‘ia ai ‘ekolu kāhili akā, ua ‘oko‘a nā leaka‘a‘ike i hana ‘ia; haku ‘ia paha nā kāhili e ke kahu o Mauna ‘Ala ‘o ia nō ‘o Frederick Malulani Beckley-Kahea, nāna nō ho‘i i luna paha no nā lawelawe nō ho‘i. ‘Oko‘a nā mēheuheu kapa inoa o nā ‘ano inoa kupuna a me nā ‘ano inoa hana hou ‘ia. Wahi a ka mea haku hulu kaulana o Kapahulu, ‘o ia nō ‘o ‘Anakē Paulette Kahalepuna, kapa ‘ia nā kāhili no nā mea haku, ke kumu haku hulu a i ‘ole ka mea nona i haku ‘ia ai ke kāhili.
Ua kūkākūkā no ‘elua pule ko Lunalilo Home Executive Director ke Dr. Kūhio Asam me nā alaka‘i mo‘omeheu Hawai‘i, nā kumu kula i Ke Kulanui ‘o Hawai‘i ma Mānoa a me nā po‘e hana i ka Hale Hō‘ike‘ike o Kamehameha. Koho nā Luna o ke Kuleana Lunalilo i nā inoa hana hou ‘ia a, ho‘opōmaika‘i ‘ia lākou na Curt Kekuna, ‘o ia ke Kahu o ka Hale Pule ‘o Kawaiha‘o, kahi o ka Ilina. Ua loa‘a nā inoa maika‘i i nā po‘e a pau, akā wahi a ke kahu, ma mua, aia kekahi pilikia e pili ‘ana i ko nā Luna koho. Makemake lākou i nā inoa kupuna no nā kāhili, no ka mea, i ka wā kahiko ua kapa ‘ia nā ihe i loko no nā ‘aumākua kupuna. Eia nō ho‘i, hiki wale nō i nā muli wale o lākou ke hāpai i nā kāhili i loko o ka ilina, e like ma ko ka lawelawe kūkulu o ka makahiki 1938.
I kēia manawa, ua haku ‘ia a kau ‘ia ‘eono kāhili, ‘ekolu mea nui a ‘ekolu mea li‘i. He hō‘ailona ‘ekolu o lākou no ke kāwā ola o ka Mō‘ī; he hō‘ailona nā mea ‘ē a‘e o no nā ‘ano o nā mea i ho‘opōmaika‘i ‘ia i ke Kuleana. ‘O Ka-lā-hiki-ola ka inoa o ke kāhili hema; he hō‘ailona ia no ka maka mua i ke ola. ‘O ka mea ‘ākau ‘o Ka-lā-kau-loa; he hō‘ailona ia no ka pau ‘ana o ka ola. Aia ‘o Kau-i-ka-wēkiu-o-ka-wao-lani ma waena o nā mea ‘ē a‘e, he kāhili poepoe ia ma luna o he hō‘ailona ia no ka pi‘i o ka lani, kahi o nā akua. Ma ko Lunalilo hānau ‘ana, ‘ī kona makuahine ‘o Kekauluohi, “i luna, i luna, i luna lilo.” Hō‘ike nā kāhili ma o ko lākou mau inoa i nā ‘ano like ‘ole: ‘o ‘Ōlohe ke kāhili haku ‘ia me nā hulu ‘ano kāwala (akā me nā hulu kula kolohala kina) no nā po‘e Hawai‘i ‘ilihune; ‘o Po‘ohina ka mea no ko nā ‘elemākule lauoho nani, a ‘o Kauko‘o ka mea no nā po‘e kauko‘o. Ua kūkākūkā ko Kūhio kōmike i nā kumumana‘o hō‘ailona ‘ē a‘e: makule, ‘ili, a me ‘ai manu. Nui nā ala hele i hiki ke ho‘ohana ‘ia, akā ua holo ka mana‘o nā Luna i ka mana‘o e hā‘awi i ia mau kāhili i ko lākou ola pono‘ī. Eia nō na‘e, e kuapo ‘ia ana lākou i ka wā e hiki mai ana.
Wahi a Bill Maioho, ke kahu o Mauna ‘Ala, ‘a‘ole mākou maopopo le‘a i nā leaka‘a‘ike i hana ‘ia. ‘O ke kumu o ko lākou inoa kupuna, ua ho‘okomo ‘ia nā iwi i loko o nā ‘au o nā ihe. I mea e komo ai ka mana ‘o, pono mākou e kau i kēia mana. Lilo nā hulu i nā kūpuna ke kau lākou ma ka ihe, me nā waiho‘olu‘u o ko lākou mau ‘ohana. He hō‘ailona lākou no nā manu lawe ‘uhane i ka lani. Loa‘a nō ho‘i ka ‘ahu hulu nā kū kāhili nō ho‘i; ua like ko lākou hō‘ailona me nā mea pa‘a kāhili. Hiki wale nō i nā lālā o nā ‘ohana pono‘ī ke hāpai i nā kāhili. He kumu paha no ka ho‘ohana ‘ole ‘ia o nā inoa kūpuna, ‘oki ‘ia ka pilina o ka mo‘omeheu o ka wā kahiko. Inā i hā‘awi ‘ia nā inoa ma mua, hemolele loa paha ka inoa ‘o Kekauluohi ke ho‘ohana ‘ia. Aia ka ‘ike paha i ka lani. Hehi nā la‘a ‘ole i nā inoa lani.